Koliko je toga ostalo od Jugoslavije? PDF Ispis E-mail
Administrator   
Tuesday, 21 May 2013

ImageSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija(SFRJ) bila je jugoslavenska država koja je postojala od kraja drugog svjetskog rata (1945) do raspada 1992. godine. Kao socijalistička država, prostirala se na teritoriji današnjih nezavisnih država Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Jugoslavija nije kao ostale države istočne i centralne Evrope izabrala kurs zavisnosti od Sovjetskog Saveza, i nije bila član Varšavskog pakta niti NATO-a, što ju je činilo specifičnom u odnosu na druge države. Upravo zbog tog balansa između istoka i zapada, uživala je visoki ugled u svijetu.

Josip Broz Tito je predvodio pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svjetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije.

Godine 1974. proglašen je za doživotnog predsednika.

Period njegove vladavine, i pored kritičkog stava prema načinu na koji je rješavao neka unutrašnja politička i ekonomska pitanja, među građanima bivše Jugoslavije i dalje važi za simbol dobrog, sigurnog i uređenog života.

Za vrijeme njegove vladavine najviše pažnje posvećivalo se radnicima i mladima, odnosno populaciji koja je danas, zapravo, najugroženija.

Nedavno smo obilježili trideset tri godine od smrti Josipa Broza Tita.

Tito je umro 4. maja 1980. u Kliničko-bolničkom centru u Ljubljani, a četiri dana kasnije na njegovu sahranu u Beograd je došlo oko 700.000 ljudi, među kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja.

To je bio najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.

Tito se na čelu SFRJ nalazio punih 35 godina i spadao je među istaknute lidere koji su obilježili jednu epohu.

„Bratstvo i jedinstvo“  bio je izraz za bratski odnos između svih naroda i narodnosti u Jugoslaviji, kao i jednakost svih građana u socijalizmu, koji je postao simbol Jugoslavije.

Za "osobite zasluge u širenju bratstva među narodima i narodnostima, u stvaranju i razvijanju političkog i moralnog jedinstva naroda" dodjeljivao se i Orden bratsva i jedinstva dva stupnja, kojeg je ustanovio Josip Broz Tito, 1943. godine.

Još jedan simbol Jugoslavije bio je i Yugo, čija reputacija nažalost i nije pretjerano zavidna.

Yugo je bio velika uzdanica jugoslavenske ekonomije, kao izvozni proizvod koji je trebao biti broj jedan.

Umovi u Kragujevcu su smislili da plasiraju Yugo na najveće automobilsko tržište u svijetu – SAD i to kao treći obiteljski automobil.

Računali su da bi Yugo mogao biti popularan u SAD-u zahvaljujući prvenstveno svojoj niskoj cijeni, ekonomičnosti i dizajnu.

Kada je prva, tzv. „nulta serija“ otišla u SAD, navodno je u Kragujevac došao faks dugačak 12m s popisom stvari koje treba promijeniti na Yugi.

Yugo je tako postao popularan kao jedan od najgorih automobila svih vremena, opjevan u mnogim pjesmama i s mnogim ulogama u filmovima.

Postao je svojevrsni antologijski proizvod, do te mjere da se čak probio do Hollywooda.

Sjetite se epizode Slučajnih partnera, američke serije s Bruceom Willisom i Cybill Shepherd u glavnim ulogama.

U jednoj epizodi Maddie (Shepherd) poklanja Davidu (Willis) Yugo. On, užasnut poklonom, odluči pod hitno ga se riješiti, ali nikako u tome ne uspjeva.

U očaju odvozi nesretni automobil u opasnu četvrt crnačkih bandi nadajući se kako će ga tamo ukrasti.

Međutim, vraća se kući samo u donjem vešu, u potpunosti opljačkan, a oteto mu je sve osim Yuge.

Međutim, i pored toga Yugo se prodao u SAD-u u brojci od oko 140 hiljada primjeraka i upravo zbog svoje nepouzdanosti postao je poput nekog anti-junaka vrlo popularan.

U Jugoslaviji je bio vrlo popularan, iako se iskustva vlasnika razlikuju.

Ipak, simboli Jugoslavije postali su dio prošlosti i nekih ljepših vremena.

Za ličnost Josipa Broza veže se dosta kontroverzi - jedni ga smatraju neprikosnovenim liderom i rado se sjećaju tog vremena, dok ga drugi osuđuju zbog totalitarnog načina vladanja i njegovanja kulta ličnosti.

Međutim, većina starijih ljudi tvrdi da je život u Jugoslaviji bio mnogo lakši, te da je kulturna scena bila mnogo kvalitetnija i da je čovjek mogao dostojno živjeti od svoje plate.

Oni pamte dane kad su u Zagreb išli na kafu, kad su sa društvom sjedili kraj mora pjevušeći pjesme Bijelog dugmeta, kad su znali razlog zbog kojeg studiraju i dane kad su bili sigurni u svoju budućnost.

Sa jugoslovenskim pasošem mogao se proputovati čitav svijet. U Jugoslaviji mnogo toga je bilo besplatno, a nakon škole se u većini slučajeva odmah pronašao posao i to posao od kojeg se moglo dostojno živjeti.

Roba u prodavnicama bila je kvalitetna i većinom domaće proizvodnje. Policija se poštovala, a država je gradila fabrike na mjestima gdje nije bilo uslova za opstanak, kako bi ljudi bolje živjeli.

Postavlja se pitanje koliko je toga ostalo od Jugoslavije?

bh-news 11.5.2013.

 
« Prethodna   Sljedeća »