Izložba 'Refleksije vremena 1945.- 1955.' PDF Ispis E-mail
Administrator   
Wednesday, 12 December 2012

ImageU Galeriji Klovićevi dvori, u srijedu, 12. prosinca, u 19 sati, otvara se izložba 'Refleksije vremena 1945.- 1955', koja prikazuje ozračje vremena koje se u povijesti umjetnosti u najširem smislu odnosi na period formiranja socijalističkog realizma (1945.-1950.), te njegovu dekonstrukciju (1950.-1955.). Kustosica je Jasmina Bivoljak, a izložba ostaje otvorena do 10. ožujka 2013.

Kraj II. svjetskog rata vrijeme je epohalnog prijeloma i obrata u modernoj povijesti čovječanstva. Poraz dvaju totalitarizama (fašizma i nacionalsocijalizma), sukob sa staljinizmom, rađanje titoizma, odvijaju se u periodu koji ne može biti samo skup okamenjenih historijskih činjenica. Relikti toga vremena oživljuju i danas, prisutni poput arhetipa duboko u kolektivnoj svijesti poratnih generacija. Sjećanja na obećani, življeni i urušeni komunizam utječu na suvremeni trenutak otvoreno ili prikriveno, na (samo)spoznaje današnjih naraštaja i društava, na njihovo (samo)tumačenje, na vrijednosne predodžbe, kao i društvene, kulturne, umjetničke i životne prakse. Ova izložba trebala bi nas podsjetiti na dinamičnost i mnogostrukost procesa u poratnoj Hrvatskoj i namjera joj je upozoriti na tabue, prijelomnice, cezure i društvene impulse koji su mijenjali sadržaje povijesnog pamćenja, uvjetujući da neke stvari  lako zaboravljamo, a nekih se drugih teško prisjećamo.

Izložba će prikazati ozračje vremena koje se u povijesti umjetnosti u najširem smislu odnosi na period formiranja socijalističkog realizma (1945. – 1950.), te na njegovu dekonstrukciju (1950. – 1955.). U tome će posjetiteljima pomoći, uz tradicionalne muzejske eksponate i razni multimedijalni sadržaji toga vremena rađeni s jasno određenim ideološkim predznakom koji su posuđeni iz Hrvatskog državnog arhiva i audio arhiva Hrvatske radiotelevizije. Također će materijal posuđen iz Muzeja istorije Jugoslavije iz Beograda dati važan biljeg ovoj izložbi, oslikavajući poklonima, osobnim predmetima i umjetničkim djelima okružje u kojem je živio i radio Josip Broz Tito. Ona će biti jedan od mogućih kulturoloških pogleda i pregleda ovog društveno–politički i kulturno–umjetnički složenog razdoblja, na čije će osnovne diskurzivne formacije ukazivati i sama struktura izložbe organizirana oko nekoliko tematskih cjelina od kojih će svaka obuhvatiti jednu izložbenu cjelinu.

Današnja pokoljenja teško mogu razumjeti, a kamoli osjetiti, potrebu za utopijom u životu i umjetnosti, koju su zaneseni sudionici tih turbulentnih godina uhodavanja socijalizma, unatoč vidljivim ograničenjima i pritiscima, neodoljivo osjećali.
 
'Kad naša buduća pokoljenja budu čitala historiju borbe za socijalizam, neće se zbog nas stidjeti.' pisalo je u Programu Saveza komunista Jugoslavije. Čime su tada naši preci mogli biti ponosni?

Poslije pobjede u ratu i osvajanja vlasti na izborima vodstvo partije uspješno je izbjeglo dvije situacije – Staljinovo miješanje izvana i Đilasovo komešanje iznutra – u kojima je u kraćem ili duljem razdoblju moglo ostati bez vlasti. Izbjegnut je vojni međunarodni sukob sa Sovjetskim Savezom i njegovim satelitima, ali i s Italijom te njezinim zapadnim saveznicima. Država je zauzela novi i važniji međunarodni položaj. Gospodarstvo je izvučeno iz izolacije i krize te je pokazivalo iznimnu živost. Forsirana modernizacija dovela je društvo u formativnu fazu na području kulture i znanosti, ali i na prag iza kojega je čekala masovna potrošačka kultura. U društvenom i političkom smislu učvršćeni su kameni temeljci socijalističkoga poretka s nekoliko kultova oko kojih nije bilo rasprave: NOB, Tito, Bratstvo i jedinstvo, Samoupravljanje.
 
Budućnost je pokazala kako su se zidovi te zgrade u nadolazećim godinama polako rušili, a mi ćemo zajedno s našom publikom, istražiti ono što je od njih ostalo – izblijedjele, ali još uvijek žive REFLEKSIJE VREMENA. Progovorit ćemo o vremenu koje je dovoljno iza nas da bismo ga mogli ne samo objektivno prosuditi, već i postaviti okvir za subjektivne interpretacije, za različite glasove svjedoka i aktera povijesnih zbivanja koji nam omogućuju novi pogled u prošlost. Izložba nastoji povezati stvari na drugačiji način i otvoriti neka neotvorena pitanja. Ukazujući na jedno nasljeđe, koje bismo trebali svakako iskoristiti, ne samo kao autohtono i različito u odnosu na druge zemlje komunističkog, a danas postkomunističkoga kruga, već i kao jedinstven sadržaj koji možemo ponuditi gradovima Europe u koju ulazimo, progovarajući bez gorčine o vremenu koje upravo otvorenim pristupom, bez predrasuda, zauvijek i zasigurno ostavljamo iza sebe.

M.K.

culturenet.hr 11.12.2012.

 
« Prethodna   Sljedeća »