Legenda o Gospi Talić PDF Ispis E-mail
Administrator   
Saturday, 02 July 2011

ImageBihaćko prigradsko naselje Nova četvrt čuva sjećanje, a porodično groblje Talića podno brda Debeljača čuva posmrtne ostatke Gospe Talić, partizanke heroine iz Drugog svjetskog rata. Gospu Talić su kao 19-godišnju partizanku tokom čuvene njemačke operacije desanta na Drvar, poznatijom po kodnom nazivu „Konjićev skok“ zarobili njemački esesovci. Nekadašnje jugoslavenske povijesne čitanke u poglavlju o Drugom svjetskom ratu stavljale su na počasno mjesto fotografiju mlade zarobljene partizanke koju nacistički vojnici ispituju. Na fotografiji Gospa Talić hrabro gleda u okupatore i ne obara glavu. Prkosna mlada partizanka, koja je u Drvar došla na daktilografski kurs, nije ustaknula pred moćnim Firerovim sjedbenicima. Ovu fotografiju svojevremeno je objavio američki ilustrirani časopis „Life“, a ona je obišla svijet.

 

Gospa Talić je zarobljena na Šobića groblju u Drvaru i od tada kruže različite legende o njoj. Pričalo se je da je ubijena na licu mjesta, da su je mučili, ali da nije odavala gdje se nalazi vrhovni komadant Josip Broz Tito. No istina je da je partizanka Gospa preživjela desant na Drvar i zarobljavanje od esesovaca. Sve ono što se dešavalo tog 25. maja 1944. godine i poslije, uglavnom je sakrila historija. Umrla je 1977. u 50. godini života, a tadašnja štampa je zabilježila samo suhu vijest o smrti poznate partizanke.

 

U stvarnosti, osim te kratke ratne slave izazvane, vjerovatno, slučajnim prisustvom njemačkog vojnog fotografa, Gospa Talić nakon rata nije imala nikakve posebne privilegije kao mnogi borci koji su svaku sekundu ratnog staža dobro unovčili. Ustvari, najveća čast koja joj je ukazana, a to bi i ona potvrdila, bio je prvi od nekoliko susreta s Titom nakon desanta. Bilo je to 1966. godine. S njom je tada Tita vidio i njen maloljetni sin Safet.

 

Poslijeratna anonimnost:

 

Stidljiva i časna partizanka heroina Gospa Talić nije osjetila ništa dobro od junačke slave i prkosa, kojem se divio svijet. Doduše, možda je za to kriva i huda sudbina siromašnih Talića, koji su imali svojih rođaka u domobranima. Ko zna, možda joj je to kod esesovaca i spasilo život. Ustvari, tako nekako je i bilo. Jer, njen brat Muho je bio domobranski satnik i nije dočekao kraj Drugog svjetskog rata. Danas se povijest ponavlja, govori nastavak priče o Gospi Talić kroz ratnu sudbinu njenog sina Safeta. On je demobilisani borac Armije RBiH. Sa tri ratne rane, dva ugrađena stenta i 20 godina radnog staža u propaloj bihaćkoj „Poliietilenci“, što bi pjesma rekla, „od života to je sve“. Njegova supruga Merima ima, također, 20 godina staža u predstavništvu ugašene izdavačke kuće „Veselin Masleša“. Jedino bogatstvo su im dva sina koja su jako vrijedna, gle čuda, također bez posla. U dva rata majka i sin ostavili su neki trag na ovom dijelu Bosne. Ona – legendu o Gospi, a on rane i život bez budućnosti.   

 

mojUSK.ba 12.06.2011.

 

 

Zadnja Promjena ( Sunday, 25 May 2014 )
 
« Prethodna   Sljedeća »