Svima je cilj bio isti - oslobađanje domovine PDF Ispis E-mail
Administrator   
Friday, 29 July 2016

ImageJučerašnji datum, 27. juli, jedan je od najznačajnijih i najsvjetlijih u istoriji naroda i građana Bosne i Hercegovine. Dan je to kada su 1941. godine ovdašnji narodi počeli oružanu borbu protiv okupatora i državnih izdajnika tokom Drugog svjetskog rata. Antifašisti iz svih krajeva naše zemlje jučer su se prisjetili tih dana.

 

Klisura Demićke

- Mi danas proslavljamo 75. godišnjicu ustanka protiv fašizma. Pa, ipak ovaj dan nije praznik u BiH iako bi morao biti, jer predstavlja opredjeljenje svih naroda na ovim prostorima da se suprotstave fašizmu koji je tada harao Evropom.

Ustanak naroda BiH najprije je podignut u Drvaru, a te davne 1941. ovaj grad, kao i Bosansko Grahovo su oslobođeni od fašista. Od tog datuma, naredne četiri godine postojao je samo jedan cilj - oslobađanje domovine od okupatora i domaćih izdajnika. Iako su znali da predstoji teška borba koja će odnijeti mnogo života, vjerovali su da je borba vrijedna te žrtve.

Ustrajali su u njoj, nisu se predali, ispunili su svoj cilj vodeći pritom posebnu brigu o ranjenim i oboljelim. U Drugom svjetskom ratu, Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu smještenu u klisuri Demićke. Bolnica u Demićki je osnovana s namjerom da pruži utočište ranjenicima i oboljelim u vrijeme kada su se očekivale velike neprijateljske ofanzive. Prostirala se na osam kilometara, zato što su borci rudari iz 5. krajiške brigade, koji su je pravili, imali zadatak da bolnica bude velikim dijelom razmještena u zemunicama kamufliranim granjem i lišćem. Prostorije su imale neophodnu ventilaciju.

Bolnica je imala razrađen plan po kome se uvijek znalo kako u slučaju opasnosti postupati, kao i ko ostaje u bolnici, a ko je napušta, podsjetio je jučer baš u Šipragama predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a općine Travnik Fuad Lolić.

Istakao je da je bolnicu organizirala Banjalučanka dr. Danica Perović, kasnije je za upravnicu poslana dr. Frida Gutman, koja je poginula, da bi u završnim operacijama bolnicu vodila jaka stručna ekipa sa dr. Moricom Atijasom Brankom na čelu, šef hirurškog odjeljenja bio je dr. Leopold Kaufer, koji je u Šiprage raspoređen iz Travnika, dok je zarazno odjeljenje vodio dr. Slavko Hiršler. Nakon rata, preminuli ranjenici i drugi bolesnici su iz primarnih grobnica u šumi premješteni u zajedničko partizansko groblje u Šipragama.

- Na području Šipraga je, na samom početku rata, bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće formacije. Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih saobraćajnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačkih i četničkih snaga. Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače bila je teško uočljiva za njemačku avijaciju. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne informacije o njenoj lokaciji. Zbog učestalih avionapada, predostrožnosti radi, bolnica je 4. januara 1944. dislocirana u okolna sela i dalje prema Korićanima. Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika - među kojima i 152 oboljela od pjegavca - premješteno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palivuk, Čudnić i Kruševo Brdo. Neprijateljske snage su 6. januara 1944. probile partizansku liniju odbrane i 7. januara ušle u centar Šipraga. Nakon prolaska tzv. Šeste neprijateljske ofanzive u ovom kraju, 15. januara 1944, bolnica se vraća u Šiprage. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, bolnicu je štitila 14. srednjobosanska udarna brigada, istakao je Lolić.

Vrhovinom je prolazio i partizanski karavanski put, od Prnjavora, preko Skender-Vakufa, za selo Baljvine iznad Vrbasa, a odatle za cijelu Bosansku krajinu. Njime su neprekidno na tovarnim konjima transportirane životne namirnice ili živa stoka, koje je narod Župe davao za narod i jedinice NOVJ u Bosanskoj krajini. U suprotnom pravcu, od Mrkonjić-Grada, preko Vrbasa, dopremana je vojna oprema - odjeća i naoružanje - koju su kao pomoć NOVJ upućivali saveznici.

Obnova državnosti

- Sprega četnika sa ustašama i Nijemcima i pravo Nijemaca da na četničkoj teritoriji drže svoje radiostanice, kao obavještajne punktove, bili su stalna opasnost i za karavanski put i za snabdijevanje Divizijske bolnice, naglasio je predsjednik antifašista Travnika, koji su se jučer sastali sa antifašistima Kotor-Varoši i drugih mjesta tog dijela BiH.

Dan ustanka obilježen je i u Banjoj Luci, Tuzli, na Ivan-sedlu...
Predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Tuzle Muhamed Čaušević kaže da 27. juli nije samo bitan zbog očuvanja sjećanja na pale borce već i budućnosti.

- Od 90-ih naovamo Tuzla je jedini grad koji je istrajan u njegovanju tradicije antifašizma i NOB-a. Ovaj datum je posebno značajan jer odatle je nastao i ZAVNOBiH, pa onda i AVNOJ. Tada je BiH obnovila svoju državnost. To se ne smije zaboraviti i to treba stalno ponavljati kako se ne bi fašizam ponovio, kazao je Čaušević.

Obilježavanju godišnjice Dana ustanka prisustvovao je i 90-godišnji Pašan Mehmedinović, koji je učestvovao u borbama 1941. godine i bio organizator oružanih snaga u tadašnjoj opštini Tuzla. Kaže, tada su se svi zajedno borili i nije se gledalo kako se ko zove.

- U partizanima nismo gledali ko je ko i šta je ko. Bilo nam je važno da ima ime samo kako bismo ga mogli zvati kad nam zatreba, a ne zbog toga da bismo znali je li naš ili njihov. Ako je neko bio ranjen, spašavali smo ga, bez obzira na sve. Nisu ljudi tada bili ovako podijeljeni, kazao je Mehmedinović.

Piše: Miren ALJIĆ

Oslobođenje 28.7.2016.

 

#JosipBrozTito #Jugoslavija #Yugoslavia #SFRJ #antifašizam #antifascism

 

 

 

Zadnja Promjena ( Friday, 29 July 2016 )
 
« Prethodna   Sljedeća »