Zašto je Titov Socijalizam bio najbolji PDF Ispis E-mail
Administrator   
Saturday, 06 February 2016

ImageZašto ljudi dolaze u Kumrovec ili na grob u Kuću cvijeća? Da li je to nostalgija za preminulim predsjednikom, ili za »bratstvom i jedinstvom«? Sve jugoslovenske republike imale su u socijalizmu osjetno bolje gospodarske rezultate i život nego danas. U Kumrovcu su se i ove godine okupile tisuće ljudi iz svih zemalja bivše Jugoslavije na dan koji se slavio kao Titov rođendan i Dan mladosti proglašen njemu u čast. Odlazak u Kumrovec da slave Tita niti u jednoj od ovih zemalja nije više “društveno poželjno ponašanje”, ne donosi nikakvu društvenu ili kakvu drugu korist, ali je ljudi pred Titovom rodnom kućom iz godine u godinu sve više.

Otkud i čemu nostalgija, zašto svi ti ljudi dolaze u Kumrovec ili na grob u Kuću cvijeća? Zato što osjećaju da je ono vrijeme bilo bolje, da se bolje i sretnije živjelo, zato jer danas većina ne vidi perspektivu i čini nam se da je ovo prva generacija čija će djeca živjeti lošije od roditelja Sve današnje zemlje, i Hrvatska isto tako, imale su u socijalizmu osjetno bolje gospodarske rezultate nego što ih imaju danas.

Katastrofalne brojke

Od 1947. do 1979. prosječni je rast BDP-a u Hrvatskoj bio šest posto, a u najprosperitetnijem razdoblju uspona od 1952. do 1965. godine čak 9,5 posto! Na primjer, 1971. bilo je u Hrvatskoj 40-ak tisuća nezaposlenih, a 1990. kad se polako napusta titov socijalizam 160.000 nezaposlenih. Danas ih je više nego dvostruko – 335.082, iako se broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio čak desetak posto. U 1991. bilo je u Hrvatskoj 4,78 milijuna a 2011. 4,29 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj u novijoj povijesti nije bilo nekog razdoblja većeg i duljeg ekonomskog prosperiteta nego što je to bilo u vrijeme jednopartijskog socijalizma. U osamdesetim godinama mladima nije bio problem zaposliti se, ali je danas to skoro nemoguća misija a maksimum plaća koji se nudi za početak i za super visoko obrazovane je 3.500-4.000 kuna mjesečno. Na fakultetima nema novca za obnovu nastavničkog kadra mladim znanstvenicima. Vlada apatija pa se čini da može biti ili isto ili gore nego što je sad. Hrvatska je prezadužena zemlja koja je u plaćanje visokih kamata na dugove založila i vlastitu budućnost.

Dobro, naši najtalentiraniji mladi ljudi mogu naći odlične poslove u europskim zemljama na tržištu koje je puno otvorenije, možda i ravnopravnije nego što je bilo tada. Ali se onda postavlja pitanje – ČEMU JE POSLUŽILO RAZBIJANJE JUGOSLAVIJE? ZAR DA NAŠI LJUDI RINTAČE PO BJELOSVETSKIM VUKOJEBINAMA?

Uništena industrija

Danas se u Hrvatskoj zarađuje od usluga, turizma i trgovine po uvoznom obrascu a tada se gradila industrijska ekonomija pa obujam industrijske proizvodnje prije 1990. godine Hrvatska do danas ni izdaleka nije dostigla. Tada – uz široka radna i socijalna prava za zaposlene i uz male socijalne razlike.

Industrija je uništena, ne proizvodi se nova (dodana) vrijednost a banke, komunikacije, trgovačke potencijale vlasnički posjeduju stranci. Javni dug posljednjih godina nekontrolirano raste, prijeti nam dužničko ropstvo. Onda Tito je u ono vrijeme blokovske podjele bio sigurno jedan od pet-šest najutjecajnijih političara na svijetu. Danas Hrvatska nije baš nikakav čimbenik globalne vanjske politike.

Izvjesno je bilo više pravde i solidarnosti, a javno su dominirale humanističke vrijednosti koje su danas izgubljene u prvobitnoj akumulaciji kapitala, politički oktroiranoj privatizaciji i poratnoj pljački.

Iščezao je i osjećaj za društvenu pravednost i etičnost u kojoj bi dostojanstvo čovjeka trebala biti najviša vrijednost, bez obzira na to koliko je tko imućan ili moćan.

Liberalni kapitalizam daje formalne slobode, ali slama sve pred sobom, propadaju i jaki, ne samo slabi i slabiji, socijalne sigurnosti je sve manje.

Mreža

 
« Prethodna   Sljedeća »