''Tito, bolje je bilo s tobom!'' PDF Ispis E-mail
Administrator   
Thursday, 28 January 2016

Image14. siječnja 1953. održana je inauguracija predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Maršal, koji je u uvjetima oštrog suprotstavljanja Moskve i Zapada, izgradio ''čudo od sustava''.

Josip Broz Tito rođen je 7. svibnja 1892. u Kumrovcu, u Hrvatskoj, koja je tad bila u sastavu Austro-Ugarske. Kad je 1945. stupio na čelo vlasti u Jugoslaviji, rođendan druga Tita počeli su obilježavati 25. svibnja, kao državni praznik – Dan mladosti.

Nakon što je služio u vojsci i sudjelovao u Građanskom ratu u Rusiji, Tito je 1920. postao član komunističke partije Jugoslavije. Ona je uskoro bila zabranjena, a članovi podvrgnuti represijama.

1935. je otputovao u Moskvu (odakle je bila prva njegova žena Pelageja Belousova), gdje je tijekom dviju godina radio u Kominterni pod pseudonimom Fridrih Fridrihovič Valter. Potom se vratio u Jugoslavije i stao na čelo Komunističke partije Jugoslavije.

27. lipnja 1941. godine Politbiro CK Komunističke partije Jugoslavije donio je odluku o osnivanju partizanskih odreda, na čelu kojih se nalazio Tito. Prva četiri mjeseca donosio je odluke iz beogradske ilegale. Tad je nosio sovjetsku ''pilotku'', koju su potom prozvali ''titovkom''. Na kraju je ona postala dio vojne uniforme jugoslavenske vojske.

Tijekom rata Nijemci su protiv partizanskih odreda organizirali sedam velikih operacija, no ni jedna nije bila uspješna. U studenom 1943. Tito je dobio titulu maršala. U travnju 1945. Tito je putovao u Moskvu, gdje su ga primili s velikim poštovanjem. Bio je prvi stranac koji je dobio sovjetski orden ''Pobjeda''.

Nakon rata proglašena je Demokratska Federativna Republika Jugoslavija, a Tito je zauzeo mjesto premijera-ministra i ministra vanjskih poslova. Tito je postao 15. siječnja 1953. prvi predsjednik Jugoslavije. Prema njegovom planu, država je trebala postati centralizirana federacija, utemeljena na principima ''proleterskog internacionalizma''.

Odnosi SSSR-a i Jugoslavije pogoršali su se u 1948., jer je Tito želio imati ''poseban politički kurs'' u vanjskoj i unutarnjoj politici. Novi jugoslavenski lider želio je zadržati autonomiju i od NATO-a, i od SSSR-a.

Poboljšanje sovjetsko-jugoslavenskih odnosa nastupilo je kad je Nikita Hruščov došao na vlast u SSSR-u. No i dalje nije bilo međusobnog razumijevanja u vanjskoj politici: iako je Tito odobrio sovjetsku intervenciju u Mađarskoj u 1956., istupao je protiv sovjetskih nasilnih metoda gušenja slobode mišljenja. No represije su isto postojale u Jugoslaviji. Recimo, Milovan Đilas, bivši član CK Komunističke partije Jugoslavije i književnik, bio je osuđen zbog kritike vlasti Jugoslavije.

Tijekom Titove vlasti Jugoslavija je bila jedan od glavnih aktera Pokreta nesvrstanih, koji je ujedinjavao države koje nisu sudjelovale u vojnim blokovima.

Maršal Tito je u Jugoslaviji ostvario najvišu razinu životnog standarda i ekonomskog razvoja među državama socijalističkog lagera.

Tito je bio oženjen četiri puta. Posljednja žena Jovanka bila je sredinom 70-ih optužena za antidržavnu djelatnost, između ostalog i za špijunažu u korist SSSR-a. Uzimajući u obzir da je optužena prva žena države, čitava stvar je bila iznimno delikatna, pa je Jovanka Broz stavljena u kućni pritvor. Oslobođena je tek 2000. godine.

1980. godine Tito je pao u komu nakon što su mu zbog teške bolesti amputirane obje noge. U tom teškom stanju proveo je više od 100 dana te je umro u Ljubljani 4. svibnja 1980.

Autor: Kommersant

Russia Beyond the Headlines 28.1.2016.

Zadnja Promjena ( Sunday, 31 January 2016 )
 
« Prethodna   Sljedeća »