O Titovoj vanjskoj politici PDF Ispis E-mail
Administrator   
Tuesday, 29 December 2015

ImageNjegova vanjska politika bila je briljantna. Nekoliko koraka je išao unaprijed. Antititoisti tvrde da nas je suradnjom s nesvrstanim državama, odvojio od Europe. A ja vas pitam što bi falilo da imamo dobre odnose s Indonezijom, Indijom, Meksikom? Jesu li to slabe države? U Angoli smo imali naftna polja koja nam je narodnooslobodilačka vojska Angole poklonila u znak zahvalnosti, jer smo je naoružavali. Nikakve štete nije bilo od nesvrstanosti.

Jugoslavija je bila diplomatska velesila. Ako usporedite status Austrije i Jugoslavije 60-ih godina, ne mogu se mjeriti. U Austriji imate tu kontroverznu ulogu Kurta Waldheima. Mi smo ga tražili zbog ratnih zločina, ali tada nismo inzistirali. Vrlo zgodno je imati dosje o ratnom zločincu koji je, usput, generalni sekretar Ujedinjenih naroda. Tito je to znao iskoristiti.

Prisjetimo se, recimo, egipatsko – izraelskih pregovora 1978. u američkom Camp Davidu. Tadašnji američki predsjednik Jimmy Carter pošalje svog potpredsjednika da pita Tita što misli o Palestincima i Egiptu. Možete li zamisliti da predsjednik SAD-a Barack Obama pošalje podpredsednika Josepha Bidena da pita Kolindu, Bakira Izetbegovića ili Nikolića što misle o situaciji u Siriji?

Na Titovu sprovodu 1980. prvi put su se sreli lideri Istočne i Zapadne Njemačke. Njemački novinari pisali su: “E, da nam je više ovakvih sprovoda.” Tada su se poslije dugo vremena sreli i kineski i indijski lideri. Takva je bila Titova ličnost u vanjskoj politici.

Iz članka: ‘Tito bi danas bio IT stručnjak jer je to pandan strojobravaru iz 1907.’ – Predrag J. Marković, povjesničar

Nacional broj 902

 
« Prethodna   Sljedeća »