Most iz filma "Bitka na Neretvi" od sljedeće godine u funkciji za pješake PDF Ispis E-mail
Administrator   
Tuesday, 08 September 2015

ImageBitka na Neretvi ili Bitka za ranjenike bila je bitka za spas više od 4.000 ranjenika koju su vodile i dobile partizanske jedinice protiv udruženih njemačkih, italijanskih, ustaških i četničkih snaga u februaru i martu 1943. godine.Nazvana je i najhumanijom bitkom koja je vođena na prostorima bivše Jugoslavije, a taktika i strategija ove bitke i danas se proučava na vojnim akademijama. Tokom bitke srušeno je pet mostova, jedan kod Ostrožca, jedan na ušću rijeke Rame u Neretvu, dva mosta kod Drežnice i peti u Jablanici. Bitka na Neretvi je naziv i jednog od najspektakularnijih i dotad najgledanijih partizanskih filmova koji je bio nominovan i za Oscara.

Muzej "Bitka za ranjenike na Neretvi" Jablanica i sada čuva podsjetnike na ovu veliku bitku. Otvoren je davne 1978. godine, a otvorio ga je tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito pred 100.000 ljudi u Jablanici. To je bio najveći skup koji je Jablanica pamti, a posvećen je jednoj od najhumanijih bitaka.

- Bitka na Neretvi -

Partizanske jedinice, ranjenici i narod našli su se krajem februaru 1943. godine u potpunom okruženju u dolini rijeke Neretve i prozorske kotline. O poznatoj bitci, mostu u Jablanici, ali i Muzeju koji i danas čuva uspomenu na ovu bitku za Anadolu Agency (AA) govori Ćamil Cero, muzejski savjetnik i direktor muzeja.

"Komadant partizanskih snaga Josip Broz Tito je, u tim teškim trenucima po partizane i ranjenike, naredio rušenje mostova. Srušena su četiri mosta na rijeci Neretvi i jedan na rijeci Rami. Njemački komadanti su tada bili ubijeđeni da partizani i ranjenici neće krenuti na istok preko rijeke Neretve, već na sjever, u dolinu rijeke Vrbas. Iz tog razloga, naredili su koncentraciju svojih snaga u dolini rijeke Vrbas. Međutim, proboj iz obruča partizani nisu izveli u tom pravcu, kako su očekivali njemački komadanti nego je izveden preko rijeke Neretve u Jablanici", ispričao je Cero.

Proboj preko Neretve u mnogo čemu je jedinstvena pojava u istoriji ratovanja, jer je razbijeno jako okruženje unutarnjom snagom opkoljene vojske, izmučene borbama i bez pomoći iz vana. Originalnom varkom je zavaran i nadmudren tako iskusan protivnik.

"Ovdje su vođene završne borbe. Ova velika bitka odigrala se u januaru, februaru i martu 1943. godine. Nijemci, Italijani, ustaše i četnici su htjeli da unište partizanske snage koje su bile u zapadnim krajevima tadašnje države, jedan dio Bosne i jedan dio Hrvatske. To je bila bihaćka republika. Oni su preduzeli veliku ofanzivu, to će biti četvrta ofanziva ili operacija Weiss kako su je Nijemci nazvali. Kada je ofanziva počela Josip Broz Tito, komandant partizanskih snaga, znao je da partizani slabo naoružani neće moći odbraniti ovaj veliki slobodni teritorij. Zato je naredio svojim jedinicama da ne ulaze u frontalnu borbu sa daleko nadmoćnijim neprijateljem već da se partizanskim načinom ratovanja, napadom na bokove i pozadinu pokuša da zadrži neprijatelj", istakao je Cero.

Iako je zima, iako je januar, kako kaže, na ovom slobodnom teritoriju postojala su četiri velika bolnička centra u kojima je bilo smješteno više od 3.500 ranjenih i bolesnih partizana.

"Iako je bila zima Tito i njegovi komandanti su naredili da ranjenici krenu prema Neretvi. Izdao je čuvenu zapovijest: ‘Ranjenike ne smijemo ostaviti’. Kretat će se više od 3.000 ranjenika, oko 80.000 naroda, glavna operativna grupa prema prozorskoj kotlini. Polovinom februara došli su do Prozora. Prvi napad na Prozor nije uspio. Tada je Tito izdao zapovijest: ‘Prozor noćas mora pasti’. Sljedeće noći partizani sa još većim snagama napadaju i oslobađaju Prozor", ispričao je Cero.

Zatim je nakon tri dana i tri noći oslobođena i Jablanica, 22. februara, datum koji se danas slavi kao Dan općine Jablanica.

"Pravac partizanskih snaga trebao je da bude Prozor-Jablanica-Konjic. Međutim, partizanske snage tada nisu uspjele da oslobode Konjic. Tada će se situacija iskomplikovati. Bilo je oko 4.000 ranjenika i harao je tifus. Broj oboljelih je stalno rastao. 4.000 ranjenika, 20.000 parizana u dolini rijeke Rame i Neretve u okruženju. Potpuno okruženje. Iz pravca Sarajeva napadat će jake njemačke snage, iz pravca Mostara italijanske, s lijeve obale Neretve četnici Draže Mihajlovića, a iz pravca Bugojna Nijemci i ustaše. To je bila bezizlazna situacija, ali Tito i njegovi komandanti su pronašli rješenje tako što je Tito naredio da se sruše svi mostovi na rijeci Neretvi. To je bila varka. Zato se taktika i strategija ove bitke poučava na vojnim akademijama. Srušeno je pet mostova, jedan kod Ostrožca, jedan na ušću rijeke Rame u Neretvu, dva mosta kod Drežnice i peti u Jablanici", istakao je Cero.

Most u Jablanici kojeg su srušili partizani pravila je Austrougarska kada je došla u Bosnu 1888., a srušen je u zoru 3. marta 1943. Kada su srušeni mostovi Tito je naredio pregrupisavanje na sjever, 40 kilometara od Jablanice.

"Od 3. do 5. marta su partizanske brigade izvele čuveni protuudar kod Donjeg Vakufa i potisnule Nijemce i ustaše u dolinu rijeke Vrbas. Nedugo nakon rušenja naređeno je da se pravi drveni improvizovani most, na istom mjestu gdje je srušen prvi. Uz pomoć tog mosta ranjenici su prelazili na drugu stranu grada", ispričao je Cero za AA.

Nijemcima je, kako kaže, javljeno da se ovdje vrši prelaz i njemačke trupe su krenule prema Jablanici.

"Dolaze sa kašnjenjem od dva dana.  Njemačke trupe 17. marta ulaze u Jablanicu i nisu zatekli nijednog partizana niti ranjenika. Zatekli su spaljen drveni most. Kada su partizani prešli naređeno je da se spali drveni most, topove, kamione koje su partizani bacili u Neretvu. Ranjenici su spašeni. Oko Tjentišta se ponovo stvara slobodna teritorija ali će ubrzo, te 1943. uslijediti nova ofanziva - Bitka na Sutjesci", ispričao je Cero.

Nakon što su Nijemci došli u Jablanicu shvatili su da im treba pruga i most te se odlučuju na izgradnju novog koji je izgrađen za samo pola godine.

- Muzej u Jablanici za deset godina posjetilo više od tri miliona turista -

"Nijemci prave most koji sada vidite. Njemačke trupe su za pola godine napravile ovaj most. Preko njega je išla pruga do '66. To je bila uskotračna žejeznica i popularni Ćiro. Napravljena je nova pruga i tada se pokrenula inicijativa za snimanje filma Bitka na Neretvi Veljka Bulajića. Film je sniman dvije godine i bio je najskuplji film na prostoru bivše Jugoslavije. Plakat za film je uradio Pablo Picasso i ovaj most je srušen 1968. za vrijeme snimanja filma. Preko ovog mosta se moglo preći do jeseni 1991. Hiljade ljudi je prelazilo. Od '78., kada je otvoren muzej, do '88., dakle, za deset godina, muzej je posjetilo više od tri miliona posjetilaca", ispričao je Cero.

Dakle, na godišnjem nivou oko 300.000 posjetilaca.

Važno je spomenuti, kako je kazao, da je most srušen za potrebe filma, ali da su scene u filmu ipak, korištene od makete koju su morali napraviti jer nisu mogli koristiti snimene kadrove rušenja pravog mosta.

- Obnova mosta sljedeće godine -

"Međutim, 1991. godine nabujala Neretva je odnijela most. Već tada je uprava muzeja radila na tome da se vrati most. Međutim, došao je rat u BiH, aktivnosti su stale i evo više od 20 godina vodi se ta 'borba'. Sada su pri kraju te aktivnosti. Urađen je glavni projekat i Elektroprivreda BiH bi trebala da radi na obnovi mosta sljedeće godine. Svako će imati koristi od obnovljenog mosta, ugostiteljstvo, trgovina i sama općina Jablanica. Veliki je značaj", istakao je Cero.

Ponovo će mnogobrojni posjetioci moći da prelaze preko mosta. Zbog uništenog mosta, uništene postavke Bitke na Neretvi broj posjetilaca je poslije rata mnogi manji.

- Izložba ponovo obnovljena i broj posjetilaca sada raste iz godine u godinu - 

I izložba poznate Bitke u Muzeju u Jablanici obnovljena je u poslijeratnim godinama, a zahvaljući tome broj posjetilaca ponovo raste iz godine u godinu.

"On se kreće oko 20.000 ali kada se obnovi most tada ne samo u Jablanici nego sigurno i regiji taj broj rasti. Turistima je najinteresantniji most. Most je simbol Bitke na Neretvi. Najveća posjeta je iz BiH, imamo puno i đaka, ali imamo posjetioce i iz drugih država, Slovenaca, kao i iz Turske", naglasio je Cero.

U Muzeju trenutno postoji i privremena izložba 4. korpusa ARBiH kao i etnografska izložba.

"Naš cilj je da posjetioci koji ponovo dolaze vide i izložbu Bitke na Neretvi, ali i etnografski dio", dodao je Cero.

(Vijesti.ba/AA) 6.9.2015.

 
« Prethodna   Sljedeća »